Loša strana kozmetike – dio prvi

Ovaj post obećajem jako dugo, znam, ali konačno je tu – barem dio prvi. Nemali je to posao bio obraditi silne informacije i sažeti ih u nekoliko postova, a sve u skladu s jednom odlukom koja je iznenadila i mene. U razgovoru s drugima, nailazim na dvije strane: jednima je tako svejedno i uopće ne prate što stavljaju na kožu, dok drugi vode računa o tome. Upravo tom ćemo se temom baviti u ovom postu; kad okrenete pozadinu ambalaže, što na njoj piše? Koliko je zdravo, a koliko nije? Postoje li kakve alternative?

Parabeni – najčešći su ethyl, methyl, butyl i propylparaben uz isopropyl i isobutyl. Koriste se kao prezervativi za sprječavanje rasta mikroba jer im se samim time produljuje potencijalno vrijeme stajanja na policama. Zvuči pozitivno dok vam ne kažem da ponegdje uzrokuju iritacije kože, alergije i osipe, ali im je najgore svojstvo to što su slični našim spolnim hormonima, zbog čega ih tijelo zamijeni za one “naše” i počne ih “slušati” (takve se tvari zovu ksenoestrogeni), što radi disbalans u trenutnom endokrinom sustavu i hormonskoj ravnoteži. Posljedice su tumori dojki i poticanje sterilnosti, a smatra se da su upravi oni uzrok tome da današnje generacije, pogotovo curice, sve ranije ulaze u pubertet.

Diazolidinyl Urea, Imidazolidinyl Urea, DMDM Hydantoin
– također prezervativi, i to upravo zbog toga što svojim raspadom otpuštaju formaldehid, koji je toksičan za žive organizme. Dermatolozi su ustvrdili da su ovi sastojci krivi za kontaktne dermatitise, bolove u zglobovima, alergije, depresije, bolove u prsima, kroničan umor, vrtoglavice, nedostatak sna itd. Izloženost njima može iritirati respiratorni sustav i uzrokovati astmu, teški kašalj i općenito respiratorne probleme.

Formaldehid – nastavak na gornji odjeljak. Ako imate Eveline 8in1, jesu vas ikada pekle oči dok biste bili preblizu otvorenom laku? To je zato jer formaldehid isparava i iritira, nagriza sluznice, kao što su oči i gornji dišni putevi. Također snažan prezervativ, no jednako tako i snažan karcinogen jer izaziva točkaste mutacije. On je astmatogen, neurotoksin i teratogen (znači da uzrokuje malformacije ploda, odnosno nerođene bebe se rađaju s tjelesnim i mentalnim “pogrješkama”), potiče osjetljivost kože i pluća te je jednako tako i gastrointestinalno- te hepatotoksičan (štetan za probavni sustav i jetru). Ako vidite da na proizvodu piše da sadrži DMDM Hydantoin, ureine komponente, metenamin, bronopol (2-bromo-2-nitropropan-1,3-diol) ili određene quaterinume, onda znate da unutra ima i formaldehida. I jedan fun fact – jedna petina proizvoda kozmetike i osobne higijene u SAD-u sadrži  komponente koje otpuštaju formaldehid, stoga nimalo ne začuđujuće činjenica da više Amerikanaca razvija kontaktne alergije nego Europljani.

Quaternium -15, Quaternium-7, Polyquaternium-7 – odavno je poznat kao toksikant za ljude, no nije li onda čudno zašto ga se često nalazi u kupkama za nježnu kožu beba i sličnim gelovima za tuširanje? Zapravo relativno često naletavam na njega i, iako sam po sebi nije kancerogen, već sam gore napomenula da se raspada na formaldehid, koji onda tek stvara probleme. Najviše ih viđam po proizvodima za kosu (tipa za slabu kosu) ili u gelovima za tuširanje. Također, on je i alergen i potiče nastajanje kontaktnog dermatitisa na osjetljivoj koži. Ipak, moram napomenuti da nisu svi quaterniumi loši! Tko god im je davao imena, očito je preskočio grupiranje pri imenovanju spojeva i sve ih strpao pod isto ime, iako mogu međusobno biti jako različiti. Na primjer, Quaterinum-18 ima bazu od dugolančanih masnih kiselina, dok je Quaterinum-80 na silikonskoj bazi, a oba su daleko od strukture štetnog Quaterniuma-7!

Naftni derivati – širok je spektar sastojaka koji ovdje spadaju, a najčešće se koriste kao emolijensi ili podmazivači, no masovno ih ima i u maskarama. Naći ćete ih pod nazivima poput petrolatum, vazelin, petroleum jelly, mineralna ulja… Vjerujem da ste svi barem jednom u životu (ili ako niste, stignete) mazali suho lice, grube pete ili tvrde laktove vazelinom i koža je bila super mekana i glatka. Nda. Što ako vam kažem da taj vazelin nije nimalo nahranio kožu, već ju samo zamastio, začepio joj pore i onemogućio da diše? Jedna večer s vazelinom neće napraviti ništa kataklizmičkih razmjera, no višestruko i opetovano korištenje dovodi do toga da će koža postati podložna aknama i početi prerano stariti. Koliko god mi ne htjeli u to povjerovati, vazelin je i uvijek će samo stvarati masni film na koži, kao barijeru između nje i okoliša, zbog čega ne bude mogla “disati”. Ok, zadržava to malo njene vlage što ima sama po sebi, no jednom kada ju potroši, potrebna joj je nova doza, koju većim dijelom prima iz zraka, a ako je preko nje debeo sloj koji ne dopušta prolazak vlage, što će se dogoditi s njom? Počet će dehidrirati, sušiti se i guliti i otud prerano starenje. Jednako tako taj film zadržava i svu nečistoću na njoj. I kao da to nije dosta, njegovi su derivati vrlo često kontaminirani nečistoćama pri proizvodnji, poput PAH-ova (policiklički aromatski ugljikohidrati) i 1,4-dioksana, koji su klasificirani kancerogeni. (Usput, dioksana imate na tone u roštilju :D) Kanada se osigurala i proglasila ga mogućim kancerogenom, mogućim mutagenom i sumnja se da je toksičan za okoliš.

Za mnoge od ovih sastojaka izgubila sam živaca i živaca jer sam danima nailazila na oprečne informacije, a konkretne odgovore na upit stručnjaka iz moje okoline zbilja je bilo teško dobiti, ako se uopće može reći da se koji dobio. Iako mi je ovo odluka koje se mislim što više pridržavati, naravno da to ne znači da ću odmah pobacati svu kozmetiku koja ima neke sumnjive sastojke. Prvo i prvo, previše mi je žao tih prekrasnih komada da bih ih se tako nemilosrdno riješila (iako je već nekolicina stvari samo tako letjela u koš), već ih planiram potrošiti i – nikad više ne kupiti. Kao drugo, obzirom da je danas svu tu silnu kemiju nemoguće izbjeći, preostaje nam progledati kroz prste ili zažmiriti na barem jedno oko pri odabiru nekih svakodnevnih mackalica. Budući da ne želim žmiriti na sve i svašta, odlučila sam dekorativi još koliko-toliko popustiti (jer ona ipak ne može bez silikona u puderima i ostalih stvari), no kad je u pitanju preparativa, i to pogotovo kremice koje koristim na dnevnoj bazi – e tu već postrožujem pravila. Naravno, ne kažem da i vi morate tako – na svakom je pojedincu da odluči što će i koliko koristiti. Ovo su samo moje smjernice da olakšam posao svima vama koji želite znati više o štetnim sastojcima, a ne znate od kuda krenuti. Također, valja uvijek uzeti u obzir i relativni položaj sastojka u odnosu na druge: što je više na popisu sastojaka, onda znate da ga ima puno, a što je niže, to je vjerojatnije samo u tragovima (najčešće je to slučaj s prezervativima i konzervansima).

Ovo si bili samo neki sastojci, u principu oni koje češće nalazimo na pozadini prozvoda koje koristima na dnevnoj bazi, a u idućim se nastavcima bavimo rjeđima, ali jednako štetnim sastojcima, poput 1,4-dioksana, polietilen glikola, sintetičkih kopolimera, laureat sulfata, retinola, nanočestica, avobenzona, BHT, BHA, triklosana, fenoksietanola itd. I čovjek se onda zapita zašto se to sve gura u proizvode ako su tako štetni? Jer su proizvođačima jeftini. I ne – fensi ime i velike cifre nimalo nisu garancija za kvalitetne i neškodljive sastojke.

Pazite li i vi na sastojke u svojoj kozmetici ili ćete tek početi? Koliko vam koriste ovakvi postovi i koliko vas zanima ovakva tematika?

Cydonia :*